Trgovina ljudima u Crnoj Gori posebno je izražena na Primoriju i to tokom ljetnje sezone, gdje su posebno zabrinjavajući slučajevi trgovine ljudima za potrebe seksualne i radne eksploatacije, služenja u domaćinstvu i prosječanja, ocijenila je specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija (UN) Marija Gracija Đamarinaro. Kako je saopštila, najskorije identifikovani slučaj odnosio se na dva državljanina Pakistana koji su bili žrtve trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije u ugostiteljskoj djelatnosti.

– Civilno društvo je izrazilo svoju zabrinutost da je broj ovih slučajeva veći od onih koji su trenutno identifikovani – ukazala je Đamarinaro.

Ona je istakla da djeca, posebno iz romskih zajednica, predstavljaju ranjivu grupu u smislu prisilnog i organizovanog prosjačenja, dok djevojčice, kako one iz Crne Gore, tako i one van njenih granica, prodaju se radi zasnivanja brakova u romskim zajednicama u Crnoj Gori i u drugim zemljama.

– Jedan od ovakvih slučajeva koji su identifikovani tokom prošle godine, a za koje su podignute optužnice, je i slučaj djevojčice iz romske zajednice koju je njen otac prodao za 5.000 eura radi ugovorenog braka. Kada je riječ o trgovini radi prosjačenja, identifikovan je još jedan slučaj koji se tiče četiri maloljetna lica iz romske zajednice koja su bila prisiljena da prosjače, u kontekstu organizovanog prosjačenja – navela je ona.

Ona je dodala da o trgovini ljudima nema dovoljno zvaničnih podataka u državi. Đamarinaro je ukazala da je od 2015. donijeta samo jedna pravosnažna presuda za trgovinu ljudima i to, kako je ocijenila, nije realno stanje.

– Broj identifikovanih žrtava nije indikator pojave trgovine ljudima već indikator kapaciteta nadležnih da se bore protiv trgovine ljudima – poručila je Đamarinaro.

Prema njenim riječima, mali broj identifikovanih slučajeva pokazuje da posvećenost organa nije bila dovoljna do sada.

– Nadam se da će ubuduće operativni tim proizvesti bolje rezultate – kazala je Đamarinaro na konferenciji za novinare.

Ona je istakla da je od 2017. Crna Gora postala značajna tranzitna zemlja za migrante koji se kreću „Balkanskom rutom“.

– Prateći takozvanu južnu balkansku rutu, migranti se kreću iz Albanije, preko Crne Gore ka Bosni i Hercegovini. Prema zvaničnim statističkim podacima, broj migranata u tranzitu se povećao sa 799 koliko ih je zabilježeno 2017. godine na 4.580 migranata u 2018. godini i 6.380 migranata zabilježenih u periodu od januara do oktobra ove godine. Dok je samo u oktobru 2019. godine, broj migranata u tranzitu iznosio 1.038. Ove brojke ukazuju da je vjerovatno i broj potencijalnih žrtava trgovine ljudima takođe u porastu. Za migrante u Crnoj Gori zemlja predstavlja samo tranzitnu zonu. Iako mnogi inicijalno izraze namjeru da apliciraju za azil u zemlji, samo mali broj njih se zadrži dovoljno dugo da zaokruži proceduru za dobijanje statusa izbjeglice. Saopštene informacije ukazuju na to da se ovi migranti zadržavaju u zemlji onoliko dugo koliko im je potrebno da nađu način da nastave svoje putovanje ka drugim evropskim zemljama. U ovakvim uslovima identifikovanje slučajeva trgovine ljudima među migrantima u tranzitu predstavlja pravi izazov – istakla je Đamarinaro.

M.S.

---

Zakoni dobri, ali je primjena izazov
Đamarinaro je podstakla Vladu da udvostruči napore za identifikaciju potencijalnih žrtava trgovine ljudima, što je veliki izazov.

– Crna Gora je usvojila inovativne propise, a stvarni izazov biće primjena. Glavni nedostatak odnosi se na sistem pružanja podrške žrtvama koji bi trebalo da bude potpuno revidiran i efikasniji, kao i adekvatno finansiran – poručila je Đamarinaro.

Prema njenim riječima, što se tiče pomoći i podrške žrtvama, postoje nedostaci koje je potrebno prioritetno rješavati. Ona je poručila da bi se ohrabrile potencijalne žrtve da se jave, moraju biti uvjerene u činjenicu da neće biti procesuirane.